Kako uspešno rešiti međuljudske konflikte

Da li ti se nekada desilo da se posvađaš sa drugaricom ili drugom zato što svako od vas ima različit predlog šta možete da radite? Ili ti se nekada desila svađa sa bratom ili sestrom oko glasne muzike ili nereda u sobi? Ponekada dođe i do sukoba između roditelja i dece zbog oblačenja, domaćih zadataka ili ocena u školi. Sve ove vrste sukoba, rasprava ili svađa nazivamo konfliktima.

Zašto uopšte dolazi do konflikta?

Konflikti ili sukobi nastaju između ljudi koji se ne slažu po određenom pitanju do kojeg im je stalo. Ljudi su različiti, imaju različite interese, potrebe i stavove, a te razlike su ponekada nespojive. Na primer, kada tvoja mama želi da središ sobu pre ručka, a ti baš u tom trenutku želiš da odgledaš crtani film do kraja, vaše želje su u suprotnosti i može doći do konflikta.

Da li su konflikti uvek loši?

Konflikti između ljudi su česti i uobičajni. Ljudi žive i rade u malim zajednicama kao što su porodica, školsko odeljenje, grupa prijatelja, komšiluk. Upućeni su jedni na druge, a ponekada ne mogu da ostvare svoje lične potrebe jer su one u suprotnosti sa potrebama drugih ljudi. Na primer, kada deliš kupatilo sa ukućanima ne možeš se tuširati kada god poželiš, nego je potrebno da se unapred dogovoriš, ili, ako živiš u stambenoj zgradi ne možeš lupati loptom po hodnicima bez obzira što ti se to baš radi, jer to komšijama može smetati.

Ljudi uglavnom misle da se konflikti nepoželjno, štetno ponašanje, ali ne mora biti tako. U zavisnosti od toga kako rešavamo konflikt, rezultat može biti veoma ozbiljna svađa, na primer prekid prijateljstva, ali, ako postanemo eksperti za rešavanje konflikta, rezultat može biti još jače prijateljstvo, veća ljubav i slaganje između dve osobe.

Kako možemo rešiti konflikt na pozitivan način?

Uzrok konflikta je uvek neki sukob između potreba jedne i potreba druge osobe – na primer potrebe jedne osobe da se odmori ili zabavi i potrebe druge osobe da dobije pomoć u radu. Kada rešavamo konflikt, možemo više ili manje voditi računa o našim ili tuđim potrebama.

  • Na primer, ako nam je više stalo do druge osobe i odnosa sa njom nego do naše potrebe, možemo popustiti i udovoljiti drugoj osobi. Pa tako, možemo odstati od gledanja crtanog filma i odmah srediti sobu kako bi mama bila zadovoljna.
  • Ako nam je pak više stalo do lične potrebe, a manje do potrebe druge osobe onda ćemo težiti da „pobedimo“ u konfliktu i da zadovoljimo svoju potrebu po svaku cenu. U ovoj situaciji spremni smo čak i na ozbiljnu svađu sa mamom pa čak i da je rastužimo ili razočaramo samo da odgledamo crtani do kraja.
  • Međutim, postoji i mogućnost da razgovaramo sa drugom osobom sa ciljem da nađemo kompromisno rešenje u kome će obe osobe biti zadovoljne. Na primer da se dogovorimo sa mamom da ćemo brzo i detaljno srediti sobu čim se crtani završi, ili da prvo sredimo sobu, a da nakon toga imamo slobodno vreme da pogledamo crtani do kraja.

Da bismo uspešno rešili konflikt potrebno je da i druga osoba bude spremna da pregovara kako bi se došlo do kompromisnog rešenja. Nekada će se desiti da ta druga osoba nije spremna za to, nekada neće biti lako da se smisli kompromisno rešenje, a ponekada će druga osoba biti u pravu i tada je popuštanje najbolje rešenje.

Sticanje veštine rešavanja konflikta je važno jer ćemo tako naučiti kako da zadržimo dobar odnos sa drugom osobom a da se ne odričemo potpuno svojih želja. Kada jednom naučimo da lepo komuniciramo i pregovaramo u situaciji sukoba, kasnije možemo to znanje da primenjujemo u drugim situacijama.