OTVORENO 32. „SRPSKO PERO“

U Narodnoj biblioteci u Jagodini je juče svečano otvoren 32. književni festival “Srpsko pero”. Festival je nadahnutom besedom otvorio Milun Vasić, član Organizacionog odbora festivala, a zatim je održana promocija novih knjiga jagodinskih književnika Rade Stefanović, Dušana Aničića, Radivoja Ristića i Nenada Stefanovića. O knjigama jagodinskih autora je govorio Bajo Džaković, umetnički direktor festivala.
Inače, za 32 godine, koliko se festival održava, na festivalu “Srpsko pero” se okušalo oko 3.000 mladih pisaca do 35 godina starosti, sa oko 6.000 pesama, priča, eseja i međužanrovskih ostvarenja.
Nagrade „Srpsko pero“ su do sada otišle u Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Valjevo, Kuršumliju, Dimitrovgrad, Kraljevo, Zemun, Jagodinu, Užice, Smederevo, Podgoricu, Sremsku Mitrovicu, Čajetinu, Banja Luku, Prijedor, Mostar… Na festivalu se od 2000. godine dodeljuje i nagrada „Zlatni orfej“, „Za savremeni pečat i trajno prisustvo u srpskoj kulturnoj baštini“, a među onima koji su je dobili su Matija Becković, Ljubivoje Ršumović, Slobodan Rakitić, Petar Pajić, Sloboda Žikić, Miroslav Dimitrijević, Miljurko Vukadinović…
Ove godine je na konkurs za najbolje književno ostvarenje mladih pisaca do 35 godina na srpskom jeziku stiglo preko sto pesama, priča, eseja i međužanrovskih ostvarenja iz svih krajeva Srbije, ali i Republike Srpske, čime je institucija Konkursa jednog od najpoznatijih i najpopularnijih književnih festivala još jedanput potvrđena.
Žiri u sastavu Ivan Lalović, Bajo Džaković i Milan Jakovljević je, posle detaljnog iščitavanja i više konsultacija, doneo jednoglasnu odluku da nagradu ,,Srpsko pero 2017“ ponese pesma ,,Arkanum“ Andrije Stanulovića iz Pirota, dok su dobitnici „Zlatnog orfeja“ za ovu godinu dr Mileta Marković iz Zagreba i Mile Lazarević iz Ćuprije.
Žiri je među deset najuspešnijih književnih ostvarenja uvrstio još jednu pesmu Andrije Stanulovića, kao i radove pesnika i pisaca iz Beograda, Banjaluke, Niša, Jagodine, Paraćina, Topole i Pančeva. Iako je reč o raznorodnim žanrovima, svi ti radovi eklatantno kazuju da je mlada srpska literatura i dalje u vrhu svetskih književnih trendova pa da za budućnost srpske literature (barem kada se radi o kreativnom i najvažnijem delu) ne treba brinuti.